Mi, dolje potpisane nevladine organizacije, aktivisti i aktivistkinje za ljudska prava, pozivamo Vladu Crne Gore i njenog predsjednika Milojka Spajića da jasno, javno i bez relativizacije osude veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca od strane nosilaca javnih funkcija i da takvim funkcionerima uskrate podršku. Smatramo da nijedan nosilac javne funkcije ne bi smio uživati političku podršku Vlade ako pravosnažno osuđenog ratnog zločinca predstavlja kao heroja.

Predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić je uputio javno saučešće sinu Ratka Mladića, čovjeka pravosnažno osuđenog za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini. Predsjednik Opštine Pljevlja, Dario Vraneš, otišao je i korak dalje, nazivajući Mladića u čitulji „besmrtnim srpskim generalom“. Posebno brine činjenica da premijer Spajić i njegova partija Pokret Evropa sad (PES) pružaju direktnu političku zaštitu predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, propuštajući da jasno osude njegovo veličanje ratnog zločinca pod maskom „narodnog običaja“. Isto važi i za postupak Vraneša u Pljevljima, koji nijesu ni komentarisali.

Tolerisanje ovakvog ponašanja drugog čovjeka države znači da se očuvanje skupštinske većine pretpostavlja elementarnim normama civilizovanog društva i članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji. Na ovaj način Vlada postaje direktan saučesnik u normalizaciji ideologije koja slavi genocid.

Slavljenje ratnog zločinca nije nikakav „običaj“ u demokratskom društvu, kako je to pokušao da predstavi predsjednik Skupštine. Veličanje zločinaca pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine je udar na vrijednosti koje su temelj ljudskih prava, vladavine prava i kulture sjećanja na žrtve zločina. Kada takve poruke šalju nosioci najviših državnih i lokalnih funkcija, one dobijaju institucionalnu težinu i šalju poruku da država toleriše veličanje počinilaca najtežih zločina i ponižavanje njihovih žrtava.

Veličanje Ratka Mladića istovremeno je veličanje militarističke i nacionalističke politike koja je iza sebe ostavila masovna ubistva, progone, logore, sistematsko seksualno nasilje i razorene zajednice. Proglašavanjem osuđenog ratnog zločinca za heroja normalizuju se sila, dominacija i nasilje kao poželjni modeli političkog i društvenog ponašanja.

Crna Gora se mora jasno ograditi od politike Republike Srbije prema nasljeđu Ratka Mladića, uključujući odluku da njegova sahrana bude praćena najvišim državnim, odnosno vojnim počastima. Međutim, Crna Gora o ovome ne može govoriti kao neutralna posmatračica. Njeno tadašnje političko rukovodstvo i državne strukture učestvovali su u ratnoj politici devedesetih i snose odgovornost za njene posljedice. Zato današnje ćutanje nije samo izostanak diplomatske reakcije, već i nastavak odbijanja da se crnogorsko društvo suoči sa sopstvenom prošlošću. Ćutanje Vlade o pomenutoj sahrani, uz istovremeno tolerisanje veličanja Mladića od strane funkcionera i političkih partnera koji učestvuju u vlasti, ne znači distanciranje od politike relativizacije genocida. Naprotiv, takav benevolentan stav ozbiljno dovodi u pitanje vjerodostojnost deklarativnog opredjeljenja Crne Gore za evropske vrijednosti.

Institucije Evropske unije godinama jasno poručuju da veličanju ratnih zločinaca, negiranju genocida i relativizaciji pravosnažno utvrđenih zločina nema mjesta ni u Evropskoj uniji niti u državama koje žele da joj pristupe. To je Evropska komisija juče i ponovila. Crna Gora je država kandidatkinja – zemlja koja želi da uskoro postane članica EU. Ona zbog toga više nema prostora za političku dvosmislenost. Osuda veličanja ratnih zločinaca nije ustupak EU niti tehnički uslov pristupanja, već dug prema žrtvama i osnovni uslov izgradnje pravednog i mirnog društva. Crna Gora mora odbaciti politiku zločina zbog sebe, a ne samo zbog članstva u EU.

Zahtijevamo od Vlade Crne Gore da:

• javno i pojedinačno osudi postupke svakog javnog funkcionera koji je veličao Ratka Mladića i uskrati političku podršku takvim funkcionerima;
• od parlamentarnih stranaka vlasti zatraži da im uskrate političku podršku i pokrenu mehanizme političke odgovornosti;
• nedvosmisleno saopšti da se Crna Gora ograđuje od veličanja Ratka Mladića i od njegovog ispraćaja uz državne i vojne počasti u Republici Srbiji;
• jasno potvrdi da poštovanje pravosnažnih presuda međunarodnih sudova i dostojanstva žrtava predstavlja sastavni dio evropske politike Crne Gore;
• izrazi očekivanje da Državno tužilaštvo bez daljeg odlaganja postupi po podnijetim prijavama zbog javnog odobravanja, negiranja ili umanjivanja genocida i drugih ratnih zločina, u skladu sa zakonom;
• obezbijedi da ubuduće državne institucije, odnosno njihovi predstavnici ne pružaju politički legitimitet veličanju osuđenih ratnih zločinaca.

Zahtijevamo, takođe, da Vlada iskoristi svoj uticaj i preduzme sve što je potrebno kako bi se u Kotoru uklonio grafit na novootvorenom bulevaru u Grblju, na kojem piše: „Ratko Mladić – Omladina tvoja vječno te slavi, sud gospodnji jedini i pravi“, o kojem su mediji izvijestili 6. septembra.  Zaprepašteni smo da Kotor nije navedeni sadržaj uklonio iz javnog prostora čim je o istom izviješteno.

Odnos Vlade prema svemu tome je test demokratskog kapaciteta Crne Gore, njenog odnosa prema žrtvama ratova devedesetih i vjerodostojnosti njenog evropskog puta.

Ratko Mladić nije heroj, već čovjek pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Odnos prema toj činjenici nije pitanje nacionalne pripadnosti, ideologije ili različitog tumačenja istorije, već elementarni vrijednosni prag demokratskog društva. Ćutanje pred veličanjem zločinca ponižava žrtve i šalje političku poruku da se zločin, kada ga vrše „naši“, može opravdati.

Vrijeme je da Vlada Crne Gore jasno izabere evropske vrijednosti i dostojanstvo žrtava umjesto političke tolerancije veličanja ratnih zločinaca. S tim ne smije biti kompromisa.

Nevladine organizacije:

1. Akcija za ljudska prava (HRA)
2. Centar za građansko obrazovanje (CGO)
3. Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
4. Juventas
5. Udruženje „Štrpci – protiv zaborava“
6. Centar za ženska prava (CŽP)
7. Asocijacija SPEKTRA
8. PRIMA
9. Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
10. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
11. Crnogorski Ženski Lobi
12. Dr Martin Schneider-Jacoby Association
13. Udruženje LBTQ žena “Stana”
14. Ženska akcija
15. Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
16. Antifašisti Cetinja
17. Sigurna ženska kuća
18. Građanska inicijativa 21. Maj
19. Prvi ženski ekološki pokret u Crnoj Gori – Ecopatriotizam
20. Centar za kulturu Bihor
21. Ikre Rožaje
22. Centar za romske inicijative
23. Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
24. 35mm
25. Ipso Facto
26. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)
27. Savez za djecu i mlade – Kuća
28. Crnogorski PEN centar
29. Crnogorsko filološko društvo
30. Institut za medije CG
31. Prazan prostor
32. Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro
33. Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
34. Green home
35. Korifej teatar
36. Udruženje za zaštitu i promociju prava građanina “Pravozastupnik”
37. Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje
38. Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren amenca”

Građanske aktivistkinje i aktivisti:

1. Jovana Marović
2. Dina Bajramspahić
3. Paula Petričević
4. Milena Bešić
5. Aleksandar Dragićević
6. Mladen Ivanović
7. Darko Saveljić
8. Vuk Iković
9. Emir Pilav
10. Dušan Pajović
11. Nikoleta Đukanović
12. Milica Kankaraš Berber
13. Sabina Talović
14. Goran Đurović
15. Almedina Dodić
16. Danijel Kalezić
17. Aleksandar Saša Zeković
18. Maja Bogojević
19. Biljana Maslovarić
20. Vesna Rajković Nenadić
21. Ana Milović Jasikovac
22. Veselin Radulović